Submissions

Author Guidelines

 Izdanja Hrvatskoga instituta za povijest koriste sustav pisanja bilježaka i bibliografije koji se temelji na tzv. čikaškom stilu citiranja, a prilagođen je hrvatskom jeziku. U bilješkama se pišu citirana djela, s time da se pri prvom spominjanju piše puna bilješka sa svim podacima. Prilikom sljedećega navođenja koristi se skraćeni oblik. Na kraju svakoga djela, knjige ili članka treba napisati popis svih navedenih djela i izvora (knjiga, članaka, novinskih listova, arhivskih, internetskih, televizijskih, radijskih i drugih izvora) koji su korišteni u tekstu s punim bibliografskim podacima. Uz popis objavljenih izvora i literature nabrajaju se i korišteni neobjavljeni arhivski izvori.

Općenite napomene:

• Ime i prezime autora pišu se kurentom (običnim slovima)


• Naslov knjige piše se kurzivom (udesno nagnutim slovima)


• Naslov članka u časopisu / priloga u zborniku radova / novinskoga članka piše se kurentom u navodnicima


• Naziv časopisa/novina piše se kurzivom


• Kratica Isto piše se kurzivom i koristi se kada se u idućoj bilješci navodi isto djelo kao i u prethodnoj, pod uvjetom da je to jedino navedeno djelo u prethodnoj bilješci

Knjige

Prilikom prvog navođenja knjige treba napisati punu bilješku, koja sadrži: Ime Prezime autora, Naslov knjige (Mjesto izdanja: Izdavač, godina izdanja), citirane stranice. Ako ima više autora, imena se odvajaju zarezom (Ime Prezime, Ime Prezime). Kada se isto djelo ponovno navodi na drugome mjestu, treba upotrijebiti skraćeni oblik (Prezime, skraćeni Naslov, citirane stranice). U popisu literature piše se nešto drugačije: prvo se piše prezime autora, a imena više autora odvajaju se točka-zarezom (Prezime, Ime; Prezime, Ime). Također, pojedine stavke bibliografske jedinice odvajaju se točkama, a ne zarezima, te se ne koriste zagrade za mjesto izdanja, izdavača i godinu izdanja. Ako ima više mjesta izdanja i/ili izdavača, odvajaju se točka-zarezom (Mjesto izdanja; Mjesto izdanja: Izdavač; Izdavač, godina izdanja).

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje – ljudi, prostor, ideje (Zagreb: Školska knjiga, 1998), 125-140.


• Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje,


• Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje – ljudi, prostor, ideje. Zagreb: Školska knjiga, 1998.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji ako je knjigu napisalo dvoje ili troje autora:

• Zoran Grijak, Stjepan Ćosić, Figure Lujo Vojnović i Robert William Seton-Watson (Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2012), 53.


• Grijak, Ćosić, Figure politike,


• Grijak, Zoran; Ćosić, Figure politike. Lujo Vojnović i Robert William Seton-Watson. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2012.

Ako je knjigu napisalo četvero ili više autora, u bilješkama se piše samo prvi autor, nakon kojega slijedi latinska kratica et al. (“i ostali”), a u bibliografiji svi autori, odvojeni točka-zarezom.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Zdravko Dizdar et , Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.–1946.: Originalni dokumenti (Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2009), 25.


• Dizdar et al , Partizanska i komunistička represija, 137.


• Dizdar, Zdravko; Geiger, Vladimir; Pojić, Milan; Rupić, Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946.: Originalni dokumenti. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2009.

Ako je knjiga prijevod ili novouređeno izdanje, pri prvom spominjanju i u bibliografiji piše se i ime prevoditelja/urednika.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Richard Pipes, Komunizam: povijest intelektualnog i političkog pokreta, prev. Nada Uglješić (Zagreb: Alfa, 2006), 23-25.


• Pipes, Komunizam,


• Pipes, Richard. Komunizam: povijest intelektualnog i političkog pokreta. Prevela Nada Uglješić. Zagreb: Alfa, 2006.

Ako knjiga nije autorsko nego uredničko ili prevoditeljsko djelo, umjesto imena autora stavlja se ime urednika/prevoditelja i kratica ur./prir.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Mate Rupić, Vladimir Geiger, , Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.–1946.: Dokumenti, sv. 4: Dalmacija (Slavonski Brod; Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Hrvatski institut za povijest, 2011), 111-113.


• Rupić, Geiger, Dalmacija, 127.


• Rupić, Mate; Geiger, Vladimir, Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946.: Dokumenti, svezak 4: Dalmacija. Slavonski Brod; Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Hrvatski institut za povijest, 2011.

Ako je citirana knjiga objavljena u više oblika (tiskani/elektronski), uvijek treba napisati onu verziju koja je korištena. Za knjige objavljene u elektroničkom obliku na internetu vrijede ista pravila kao i za tiskane sadržaje, s time da se u nastavku dodaje datum pristupa sadržaju i internetska adresa. Web-adresa piše se kurentom i podcrtano.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• William  Wright,  Serf,  Seigneur,  and  Sovereign.  Agrarian  Reform  in  Eighteenth-Century  Bohemia  (Minnesota: University of Minnesota Press, 1967), pristup ostvaren 9. 11. 2014., http://www.jstor.org/stable/10.5749/j.ctttsv42.


• Wright, Serf, Seigneur, and Sovereign.


• Wright, William    Serf,  Seigneur,  and  Sovereign.  Agrarian  Reform  in  Eighteenth-Century  Bohemia.  Minnesota: University of Minnesota Press, 1967. Pristup ostvaren 9. 11. 2014. http://www.jstor.org/stable/10.5749/j.ctttsv42.

Prilozi u knjigama ili zbornicima radova

Pri prvom spominjanju bilješka sadrži: Ime Prezime autora, “Naslov priloga”, veznik “u:”, Naslov djela, kratica ur./prir. Ime Prezime urednika/priređivača (Mjesto izdanja: Izdavač, godina izdanja), citirane stranice. U bibliografiji treba stajati: Prezime, Ime autora. “Naslov priloga”. U: Naslov djela, ur./prir. Ime Prezime urednika/priređivača, raspon stranica čitavog priloga u knjizi/zborniku. Mjesto izdanja: Izdavač, godina izdanja.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Zdenko Radelić, “Đilasovci u Hrvatskoj i hrvatska historiografija”, u: Disidentstvo u suvremenoj Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 19. studenoga 2009., ur. Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić i Katarina Spehnjak (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010), 54.


• Radelić, “Đilasovci u Hrvatskoj”,


• Radelić, “Đilasovci u Hrvatskoj i hrvatska historiografija”. U: Disidentstvo u suvremenoj povijesti. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 19. studenoga 2009., uredili Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić i Katarina Spehnjak, 53-74. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010.

Prilozi u periodici (časopisi, godišnjaci)

Pri prvom spominjanju bilješka treba sadržavati: Ime Prezime, “Naslov članka”, Naziv časopisa godište/volumen (godina izdanja), broj sveska (ako se objavljuje više od jednoga godišnje): citirane stranice. U bilješkama se piše točna stranica na kojoj je sadržaj na koji se citat odnosi, a u bibliografiji raspon stranica čitavoga članka. Ostale propozicije jednake su onima koje vrijede za knjige i zbornike radova. Mjesto izdanja iznimno se piše ako postoji više časopisa istoga naziva s različitim mjestom izdanja, pri čemu se mjesto piše u zagradi iza naziva: Naziv časopisa (Mjesto izdanja).

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Stipica Grgić, “Radić nakon Radića: Stvaranje kulta heroja Stjepana Radića (1928.–1934.)”, Časopis za suvremenu povijest 42 (2010), 3: 725.


• Grgić, “Radić nakon Radića”, 731-732.


• Grgić, “Radić nakon Radića: Stvaranje kulta heroja Stjepana Radića (1928. – 1934.)”. Časopis za suvremenu povijest 42 (2010), br. 3: 723-748

Ako je članak preuzet iz časopisa koji izlazi u mrežnom (on-line) izdanju, onda nakon navedenih podataka treba dodati i mrežnu adresu (URL) s koje je članak preuzet. Ako članak ima svoju DOI (Digital Object Identifier) oznaku, umjesto URL adrese treba napisati DOI. Prije URL-a ili DOI oznake treba napisati i datum pristupa članku.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Tomislav Galović, “Miho Barada kao nastavnik pomoćnih povijesnih znanosti i profesor hrvatske povijesti”, Povijesni prilozi 41  (2011):   45-61,  pristup   ostvaren 14. 10.  2014., http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101520.


• Galović, “Miho Barada kao nastavnik”,


• Galović, “Miho Barada kao nastavnik pomoćnih povijesnih znanosti i profesor hrvatske povijesti”. Povijesni prilozi 41  (2011):  45-61.  Pristup  ostvaren   14.    10.  2014. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101520.

• Petar Sorić, Mirjana Čižmešija, “Cjenovni sentiment hrvatskih potrošača: pristranost proizašla iz kolektivnih sjećanja”, Društvena istraživanja 22 (2013), br. 3: 6, pristup ostvaren 20. 3. 2014., DOI: 10.5559/di.22.1.01.


• Sorić, Čižmešija, “Cjenovni sentiment hrvatskih potrošača”,


• Sorić, Petar; Čižmešija, “Cjenovni sentiment hrvatskih potrošača: pristranost proizašla iz kolektivnih sjećanja”. Društvena istraživanja 22 (2013), br. 3: 6. Pristup ostvaren 20. 3. 2014. DOI: 10.5559/di.22.1.01.

Novinski prilozi

Pri prvom spominjanju u bilješci piše se: Ime Prezime, “Naslov članka”, Naziv novina (Mjesto izdanja), datum, citirane stranice. Ako novinski članak nije potpisan, bilješka započinje naslovom članka. Ako je članak preuzet s interneta, treba napisati i datum pristupa i mrežnu adresu (URL).

Ako se u prilogu citira više članaka iz istih novina, mjesto izdanja piše se samo pri prvom navođenju novina.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Ljubo Karaman, “O negdašnjim upravnicima i staroj vijećnici grada Splita”, Novo doba (Split), 12. 1927., 11.


• Karaman, “O negdašnjim upravnicima”,


• Karaman, Ljubo. “O negdašnjim upravnicima i staroj vijećnici grada Splita”. Novo doba (Split), 12. 1927., 11.

Umjesto nabrajanja svih citiranih novinskih priloga, osobito ako su nepotpisani ili ih je mnogo, u bibliografiji mogu pisati i samo nazivi novina s mjestom i godinom (eventualno i brojem) korištenih izdanja, na primjer:

• Novo doba (Split),


• Narodne novine (Zagreb), 47 (1948).


• Večernji list (Zagreb), 1956, 1961-1963, 1967.

Enciklopedijski članci

Citiranje enciklopedijskih članaka slično je citiranju priloga u knjizi. Pri prvom spominjanju bilješka sadrži: Ime Prezime, “Naziv članka”, veznik “u:”, Naziv enciklopedije, broj sveska (Mjesto izdanja: Izdavač, godina izdanja), citirana stranica. U bibliografiji treba stajati: Prezime, Ime. “Naziv članka”. U: Naziv enciklopedije, broj sveska, raspon stranica čitavog članka u enciklopediji. Mjesto izdanja: Izdavač, godina izdanja. Ako članak nije potpisan, bilješka započinje naslovom članka.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Bernard Stulli, “Dubrovačka Republika”, u: Enciklopedija Jugoslavije, 3 (Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1984), 615.


• Stulli, “Dubrovačka Republika”,


• Stulli, “Dubrovačka Republika”. U: Enciklopedija Jugoslavije, svezak 3, 615-620. Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1984.


• “Austro-ugarska nagodba”, u: Hrvatska enciklopedija, 1 (Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1999), 477.


• “Austro-ugarska nagodba”,


• “Austro-ugarska nagodba”. U:  Hrvatska  enciklopedija,  svezak  1,  477-480.  Zagreb:  Leksikografski zavod  “Miroslav Krleža”,

Doktorski, magistarski i diplomski radovi

Bilješka  treba sadržavati  ime  i  prezime autora, naslov  disertacije / magistarskoga  rada  /  diplomskoga  rada  (u  navodnicima), napomenu o kojoj je vrsti rada riječ, naziv sveučilišta i godinu obrane rada.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Gordan Ravančić,  “Crna  smrt  –1349.  u  Dubrovniku.  Srednjovjekovni  grad  i  doživljaj  epidemije”  (doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 2006), 54.


• Ravančić, “Crna smrt”,


• Ravančić, “Crna smrt 1348. – 1349. u Dubrovniku. Srednjovjekovni grad i doživljaj epidemije”. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 2006.

Web-stranice i drugi sadržaji s interneta

Za citiranje sadržaja s interneta vrijede ista pravila kao i za tiskane sadržaje, s time da se u nastavku dodaje datum pristupa sadržaju i internetska adresa. Detaljnije vidi u odjeljcima o citiranju knjiga i članaka.

Ako sadržaji na internetu nisu opremljeni detaljnim bibliografskim podacima (poput imena autora, mjesta i datuma objave), onda treba napisati naslov članka, ime stranice ili institucije koja objavljuje sadržaj, datum pristupa i punu mrežnu adresu.

Primjeri sadržaja objavljenog na internetu:

• “Socijalna zaštita”, EU, pristup ostvaren 12. 7. 2012., http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=45.


• “The Universal    Declaration     of     Human     Rights”,      United      Nations,      pristup      ostvaren        6.     2013., http://www.un.org/en/documents/udhr/.


• “Kaboga Kordica, Maroje”, Hrvatski biografski leksikon (on-line), Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, pristup ostvaren 2. 3. 2011., http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9372


• Nenad Bukvić, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske –1982.: Sumarni inventar (Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2012), pristup ostvaren 15. 7. 2014., http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103.


• Council of Europe, pristup ostvaren 12. 2014., http://www.coe.int/.

Priopćenja sa znanstvenih i stručnih skupova

Bibliografska jedinica treba sadržavati ime i prezime autora, naslov priopćenja (u navodnicima), napomenu da se radi o priopćenju sa znanstvenoga ili stručnoga skupa, naziv skupa (u kurzivu), ime institucije organizatora, mjesto održavanja skupa, vrijeme održavanja skupa.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Boris Kukić, “Organizacija i djelovanje zagrebačkoga Crvenog križa u Velikom ratu godine i Austro-Ugarskoj Monarhiji” (priopćenje na znanstvenom skupu: 1914. – prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska, 14. – 17. 10. 2014.).


• Kukić, “Organizacija i djelovanje zagrebačkog Crvenog križa”.


• Kukić, “Organizacija i djelovanje zagrebačkoga Crvenog križa u Velikom ratu 1914. godine i Austro-Ugarskoj Monarhiji”. Priopćenje na znanstvenom skupu: 1914. – prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 14. – 17. 10. 2014.

Neobjavljeni arhivski izvori

Korišteni arhivski fondovi nabrajaju se na kraju u bibliografiji korištenih izvora s punim podacima, uključujući oznake države i signature fonda. U bilješkama prvo spominjanje sadrži državu u kojoj se gradivo nalazi, naziv arhiva/arhive u kojem je gradivo pohranjeno (dalje: skraćeni naziv), signaturu/broj arhivskoga fonda, naziv arhivskoga fonda koji se pri opetovanom bilježenju piše u skraćenom obliku, naziv podserije (ako postoji), broj kutije odnosno sveska, naziv/signaturu dokumenta (ako postoji), broj stranice odnosno lista (folije).

Kako je karakter arhivske građe raznolik, a i zato što neki arhivski fondovi mogu biti nepotpuno sređeni, navođenje arhivske građe može biti i drugačije. Autor bi trebao nastojati u bilješkama dati podatke koji će precizno, jednoobrazno i jednostavno uputiti druge istraživače da lociraju navedeni dokument.

Primjeri prvoga, opetovanoga i navođenja u bibliografiji:

• Hrvatska (dalje: HR) – Državni arhiv u Zadru, Zadar (dalje: DAZD) – fond 22 – Curia maior civilium (dalje: CMC), 4, fasc. 14, fol. 12v.


• HR-DAZD-22-CMC, 4, fasc. 14, fol. 12v.


• Hrvatska – Državni arhiv u Zadru, Zadar – fond 22 – Curia maior civilium (HR-DAZD-22-CMC).